Let me tell you a story about Winx...
♦Book of Winx♦
Anketa
Koja je vaša omiljena Winxica?






Brojač posjeta
16319
music
About me

Zovem se Arijana. Rođena sam 19. listopada 2003. godine u Rijeci, u Hrvatskoj, gdje živim i sada, a na internetu se najčešće pojavljujem pod nazivom Goth_Fairy_.
Tko sam ja?
Za neke sam ekscentrik u crnom, za neke uobičajena i vrlo prijatna osoba. Ja sama sebe identificiram kao pripadnika gotičke subkulture, vještog sanjara (kao što kaže H. P. Lovecraft u Sanjanom pohodu na nepoznati Kadath), još donekle neiskusnog pisca i donekle iskusnog čitatelja.
Većinu vremena provodim strastveno učeći, jer edukacija uistinu jest jedna od mojih najvećih strasti, čitajući neku knjigu, stresno pišući vlastitu knjigu ili poeziju ili jednostavno filozofirajući. Osim toga, često gledam filmove iz 1. pol. 20. st., anime ili se bavim svojom kolekcijom Winx lutaka.
Volim jesen, povijest, Hrvatski jezik i književnost, fantaziju, horror, glazbu itd..
Ako me želite bolje upoznati, slobodno potrošite malo dragocjenog vremena na moj tematski šaren blog.
Instagram
@BookOfWinx
Blog
petak, prosinac 1, 2017
Već pet godina imam ovaj blog.

Jučer je bio peti rođendan ovog bloga. Jučer nisam stigla objaviti ovaj post, pa ću to učiniti sada, dan nakon obljetnice otvaranja bloga ♦Book of Winx♦. Ova internetska stranica ima svoju priču, kako sam željela otvoriti blog, no nikad zapravo i nisam, jer ovaj mi je blog naprosto darovala njegova bivša vlasnica koja, kao i ostali blogeri kojih je prije nekoliko godina više od petnaest, nema više blog i ne bavi se time. Naša mala blogerska zajednica drastično se smanjila od vremena kada sam ja tek otkrila blogove. No sada neću filozofirati. Jednostavno ću reći kako ovaj blog tu stoji već pet godina, a ja neprestano objavljujem postove o Winxu i sebi, čitao njih netko ili ne, za svoju radost, jer pisanje je moj cijeli život i moj životni poziv, a Winx moji najveći uzori, stoga bi bilo najbolje da nastavim objavljivati postove bez obzira na to imaju li oni određenu publiku ili ne.

Osim toga, neki dan je blog premašio 16 000 posjeta, a to je još jedno postignuće za mene i ovu stranicu, pa makar ti posjetitelji i ne čitali ono što na blogu piše. Možda i čitaju, odnosno čitate. Znam samo za pojedince koji postove i komentiraju, no za druge ne. Ima li takvih tajnovitih, zatajenih čitatelja? Možda ima. Nikad neću znati, ali volim maštati da ih ima i da uživaju u mojim objavama. To je sve što ću reći o petoj godišnjici otvaranja bloga ♦Book of Winx♦.



Ja iskreno ne mogu vjerovati da vrijeme prolazi tolikom brzinom i da je već prvi dan u prosincu. Jesenji dizajn gubi svoj smisao. Bez brige, uskoro ću ga promijeniti, vjerojatno u toku idućeg tjedna.  Božić je bliži. Ja nisam kršćanka, ne vjerujem u Boga, ali slavim Božić i obožavam ga. To je zapravo moje omiljeno doba u godini - vrijeme pripreme za Božić. Ali sve mi to prolazi nekako prebrzo. Čini mi se da sam još jučer očajnički iščekivala dolazak jeseni, a sad je već zima na pragu. Nevjerojatno! U svakom slučaju, shvatila sam da previše razmišljam o budućnosti i onome što će biti, a treba živjeti u sadašnjosti. Onaj tko živi u sadašnjosti zaista je blagoslovljen. Zato i vama savjetujem da se potrudite živjeti u sadašnjosti i da se nauživate u pripremanju za Božić. Ovo je čarobno doba u godini i treba prihvatiti njegove čari, a ne razmišljati o ovome što će biti za tjedan ili mjesec dana.

Bitno je što je danas.

Dakle, odlučih stvoriti seriju postova u vilama u mitologijama u kojima se pojavljuju. Naime, vile su prisutne u gotovo svakoj mitologiji, stoga će mi najvjerojatnije trebati cijela godina da upotpunim ovaj serijal postova. Započet ću s vilama kakve su u nama najbližoj mitologiji, odnosno praktički našoj mitologiji-slavenskoj. Hrvati, Srbi, Slovenci, Makedonci, Bošnjaci; to su Južni Slaveni. Poljaci, Česi, Slovaci itd. su Sjeverni Slaveni. Mitologija iz prošlosti svih navedenih naroda donekle je slična, a vile su zajednička karakteristika svih njih.

U nas, vile su zamišljanje slično poput nimfi u mitologiji Grka; prelijepe, vitke žene što žive u šumama ili uz vode (ugl. neka prirodna bogatstva) te imaju magične sposobnosti. Uglavnom su smatrane dobroćudnima, a ima podosta mitova o vilenjacima koji su pomagali seljacima uz nekakvu pogodbu.

U mitologiji Slavena ne pojavljuju se samo vile, već i, čak možda i češće, ranije spomenuti vilenjaci koji pomažu seljacima obraditi polja ili im čuvaju kuće i stoku. Međutim, vilinska bića pokatkad mogu biti i zlokobna, ali takvi su slučajevi u mitologiji Slavena podosta rijetki te su zlokobni uglavnom bili zlodusi, ali oni su potpuno drugačije osmišljeni od vila.

Jedan prikaz Rusalke.

U najranijim godinama, tek po svršetku seobe naroda (5. Stoljeće) i ranije, Slaveni su bili mnogobošci te su pučke priče o magičnim stvorenjima bile općepoznate i svakodnevna pojava u nižeg sloja stanovništva.

Smatralo se da su vile dobrog duha te da će onome tko naiđe na jednu od njih ispuniti želju svojim čarobnim trikovima. U početcima su to ustvari bila čarobna bića bez nekih jasnih značajki koje ukazuju na vile. Vilinske zemlje ponekad bi se također pojavljivale u usmenoj predaji; ispod vode, u središtima šuma itd. Meni je posebno interesantno kako su predlagali da bi se moglo doći do vilinskih zemalja. Do takvih zemalja vode vrhovi brežuljaka, sjecišta pravaca, okolica stabala s velikim krošnjama, mostovi, raskršća itd.. Kasnije, kad je već postojala Crkva, postojala su vjerovanja da bi se vile moglo prizvati na određene datume; Sve Svete, Silvestrovo, Prvi maj itd., no te su priče češće u germanskoj mitologiji.

Klasičan primjer dobrog duha ili vilinskog bića jest Duh žita koji se pojavljuje u obliku životinje ili starice sakrivene u polju gdje pazi na rast usjeva, no ovo bi se biće bolje definiralo kao dobar duh, a ne vila.

Vjerovalo se da se vile rađaju iz cvijeća. Najčešće se rađaju otvaranjem crvenih cvjetovajutrom kada je na nebu i sunce i kiša pa nastaje duga. Takve vile najčešće u biti nisu imale krila, no svejedno su uz pomoć svojih moći mogle letjeti. Opisivane su kao djevojke koje imaju vrlo dugu i bujnu kosu, a njihova ljepota očarava sva živa bića. Njihova moć mogla je biti pohranjena upravo u njihovoj kosi. Ako bi im se kosa ošišala ,postale bi smrtnice. Navodno su živjele blizu izvora, ušća, starih stabala itd..

Vile su bila mistična neidentificirana bića za koja se pričalo da lutaju šumama. Slaveni su imali poštovanja prema tim bićima zbog njihove navodne dobrostivosti i nadnaravnih moći kojima su se služile samo za dobro i nikada ne škodile ljudima.

Ravijojla.

Pojavom Crkve i uvođenjem katoličanstva u većinu zemalja Europe, počeli su progoni Pagana. Međutim, Pagani se nisu htjeli tako lako odreći svojih vjera i narodne predaje. Utjecaj kršćanstva na njihovu mitologiju bio je neizbježan. Počelo je propitkivanje dobrostivosti vila i ostalih vilinskih bića. Postojala je teorija koja je objašnjavala da se vile nisu odlučile hoće li se pridružiti Bogu ili Luciferu, odnosno palom anđelu i vragu, pa ih je Bog ostavio da padnu na Zemlju. Nije teško zaključiti da Crkva nije podržavala slavesnko praznovjerje i vjerovanje u više bogova niti vilinska bića. Vile su djelomično izgubile svoj ugled dobroćudnih bića. Nastale su legende koje su kazivale da dodirnuti ili samo susresti vilinsko biće uzrokuje vrtoglavicu, bolesti, noćne more itd...

U kršćanstvu postoje demoni. Sjevernim slavenskim zemljama počelo se širiti vjerovanje da su vile ustvari jedna vrsta demona. O vilama se počelo pričati kao o eksplicitnim bićima koja su se mogla identificirati. Primjer nama vrlo blizak jest vila Ravijojla, a ep o njoj potječe iz Srbije. Ep kaže kako se sukobila s junakom Markom Kraljevićem jer je ubila njegova brata iz razloga što je njegov glas bio ljepši od njena. Marko ju je pobijedio u dvoboju te zatražio da vrati njegova brata iz mrtvih što je mogla učiniti uz pomoć svojih moći. Kada je to učinila, spor među njima se riješio te su ona i Marko postali prijatelji.

Međutim, mnogi su postali kršćani i zadržali svoje narodne predaje. I dalje se vjerovalo u dobre duhove što čuvaju imanja ili obradive površine. Rusi su, recimo, vjerovali u domaće; kućne duhove koji čuvaju imanja.

Neke određene vrste vila bile su Planinkinje (žive u planinama), Zagorkinje (žive na gorjima ili špiljama, smatrane su crnim, zlim vilama loše ćudi koje se pretvore u djevojke samo kada izlaze ususret ljudima, a inače imaju neki groteskiji odlik, npr. izgled zmije), Vodarice (prebivaju u blizni rijeka ili jezera), Biljarice (žive u grmljima)... Sve su ovo originalni nazivi koji su bili slični u svim slavenskim jezicima jer su svi jezici donekle slični. U ovom razdoblju nastala je legenda o poznatom „kolu“ vila. Vjerojatno ste naišli na prikaze vila kako se drže za ruke i plešu u „kolu“, osnosno krugu. Time su privlačile muškarce da im se pridruže u plesu pa ih odvodile u svoje svjetove.

Vile su mrzile brakove. Nikada se ne htjele ženiti ni s kime. Međutim, ako bi im koji muškarac ukrao odjeću dok bi se prale, bile bi zadužene uzeti ga za muža. Međutim, to što preziru brakove ne znači da im se neko ljudsko biće ne može svidjeti. Ako se poežele sjediniti s nekim momkom, mogu s njim stvoriti jaču vezu, zbratimiti se s njim; stvoriti takozvano kumstvo. Takve veze vile mogu stvoriti i sa ženama. Rezultati brakova vila i muškaraca jesu djeca identificirana kao vilenjaci. Oni nasljeđuju viline osobine; ljepotu, čarobne moći, prelijepi melodični glas itd..

Djevojka koja sakuplja kosti jelena (makedonska legenda).

U 19.stoljeću imamo umjetnički pravac romantizam (moj omiljeni umjetnički pravac). Pjesnici su oblikovali novi pogled na vile svugdje u svijetu pa tako i u slavenskim zemljama. Kako bi vile ukomponirali u svoja djela, romantičari su ih zamišljali kao savršena bića vrijedna poštovanja čija je ljepota toliko očaravajuća da osvoje ljubav svakog čovjeka. Ljudi su već imali dosta spoznaja o povijesti pa su pjesnici u svoje pjesme često stavljali i vile iz mitologija drugih raznih naroda (Grka, Rimljana...).

Velebit je poznat po vilama. Velebitske vile opisane su kao tihe čuvarice planine. Evo jedne verzije pjesme o Vili Velebita. Ne zna se točan autor, no mislim da ju je ovakvom zapisao Vjenceslav Novak:

Oj ti vilo, vilo Velebita,
Ti našeg roda diko,
Tvoja slava jeste nama sveta,
Tebi Hrvat kliko:

Ti vilo Velebita,

Ti našeg roda diko!

Živila, premila,

Živila, premila,

Živila, oj premila,

Ti vilo svih Hrvata!

Velebite, vilovito stijenje,
Ja ljubim tvoje smilje.
Ljubim tvoga u gorici vuka,
Ličkoga hajduka.

Ti vilo Velebita

Ti našeg roda diko!

Živila, premila,

Živila, premila,

Živila, oj premila,

Ti vilo svih Hrvata!

 

Moderniji prikaz vile.

Mnoga druga bića u slavenskoj mitologiji povezana su s vilama, iako zapravo nisu vile niti su im toliko slična. U Rusiji su poznati Vodeni; muški duhovi ljudožderi koji prebivaju u kopnenim vodama, i njihove družice, Rusalke, koje ljeti postaju šumske vile, a inače su opasne i nalikuju živim mrtvacima, a može ih se naći točno u Podunavlju. Božica ili, kako neki tvrde, duh Bereginya zajednička je pojava u mitologijama Rusa, Ukrajinaca i Poljaka, a često se povezuje s Rusalkom. Najpoznatija priča iz slavenske mitologije je u biti ona o Baby Yagi za koju ste vjerojatno svi čuli, a ja zaključujem da je Baba Yaga zapravo prethodnica modernih vještica.

Na kraju ovog posta mogu jednostavno zaključiti da nisam imala dovoljno izvora da bih napisala članak uistinu dostojan ove teme, no prekopala sam školsku knjižnicu i internet i iz toga ipak uspijela izvući nešto, barem donekle dostatno. Mitologija Slavena, mitologija mojih i vjerojatno vaših predaka, vrlo je bogata i interesantna. Vile su se u njoj pojavljivale u raznim formama, raznim pričama, kao dobre ili zle, ili pak kao neodređeni duhovi što mijenjaju oblik. U svakom slučaju, utjecali su na izgled vila kakav danas poznajemo.

Došli smo do kraja ovog članka kojim započinjem seriju postova o vilama u mitologiji. Nisam sigurna kada ću objaviti novi post iz ove serije, no mislim da neću tako skoro, no neću niti predugo čekati. Ovime vas pozdravljam. Budite čarobni i uživajte u zimi što se bliži. Pozdrav!

Autor: Arijana

Blog: Book of Winx

Naziv članka: Vile u mitologiji (Slaveni)

Članak napisan: 25. studenog 2017.

Članak objavljen: 1. prosinca 2017.

Instagram: Book_of_Winx

Instagram (osobni): Goth_Fairy_

adventureworld @ 11:20 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
Arhiva
« » pro 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Cursor
  • cursor
    Christmas Blue Star
Mirta, moj omiljeni lik iz Winxa
Anketa
Vjerujete li u vile?




O blogu
30. studenog 2012. ovaj mi je blog darovala bivša blogerica imena Nejra.
Prvotno se zvao Adventure world, a ja ga preimenovah u Winx Club Teen Girls. Taj naziv prestao je odgovarati mojoj osobnosti, stoga se sada zove Book of Winx jer to ime obuhvaća dvije stvari o kojima ovisi moja sreća: knjige, odnosno priče, i Winx.
Za neke, Winx je beznačajan crtić. Meni Winx znači sve. To su moje najbolje prijateljice i uzori. Sve što sam postigla u životu na neki način dugujem Winxu. Vodile su me i pokazale mi kako da se razvijem intelektualno, a pomogle su mi ući u svijet mašte, u kojem sam igrom slučaja i ostala. Ovaj blog posvećujem pretežno tim divnim vilama, ali ovdje ćete naći i neke donekle intimne ispovjedi u postovima, rasprave o knjigama i slično.
Uživajte!
Index.hr
Nema zapisa.